Zadatak za skupinu „bog“ Izrađujete, u pet koraka, prvu stranicu knjižice „Bog dijaloga“




Yüklə 16.77 Kb.
tarix24.04.2016
ölçüsü16.77 Kb.
Zadatak za 1. skupinu „BOG“

Izrađujete, u pet koraka, prvu stranicu knjižice „Bog dijaloga“.



  1. Pročitajte tekst „Bog“ (u prilogu).




  1. Izdvojite, prema tekstu, razlike u govoru o Bogu, između katolika i muslimana? Razlike napišite na sive krugove (u prilogu).




  1. Pronađite dodirne točke i napišite ih u srce (u prilogu).




  1. Sada, uzmite list s vašim naslovom „Bog“ i zalijepite uratke (2. i 3.). Osmislite stranicu.




  1. Na zalijepljenom papiru u boji napišite, u skladu s uratkom, vaše razmišljanje ili molitvu ili izreke.

__________________________________________________________________________




  • Dimenzije dijaloga

    • Dijalog (su) života

    • Dijalog zajedničkog djelovanja

    • Znanstveni i kulturalni dijalog

    • Duhovni dijalog




  • Ciljevi dijaloga

    • Zajedničko svjedočenje o transcendentalnim vrijednostima: Bog, čovjek, moral, okoliš, id.

    • Mir i pravednost u svijetu: “Nema mira u svijetu bez mira među religijama!”

(H. Küng)

    • Razvoj tolerancije, nenasilja, kulture suživota i međusobnog poštovanja

    • Jedinstvo čovječanstvazajedništvo s Bogom




Napomene:

  • Izaberite sudionika koji će predstaviti vašu stranicu knjige.

  • Tekstovi u prilozima sadrže vjerovanje islama i „Glas katolika“. Za pronalazak sličnosti i razlike s katolicima sudionici se služe tekstom u prilogu i poznavanjem svoje katoličke vjere.



PRILOG ZA 1. SKUPINU
ISLAM: BOG

Islamsko vjerovanje ima šest osnovnih istina. Prva istina je Vjera u jednog Boga (Alaha) Vjerovanje u jednoga Boga - Allaha, stvoritelja i nestvorena, svemogućeg i milosrdnog, koji je slao objave preko poslanika svim ljudima.

„STUPOVLJEM ISLAMA“ muslimani zovu pet obveza na koje se kao na neke temelje svodi sva religiozna i bogoštovna praksa: ispovijest vjere, molitva, post, milostinja, hodočašće.


1. ispovijest vjere Šehada (svjedočenje vjere)

Muslimanom se postaje ispovijedanjem Šahadaha (Šehade) i činjenjem dobrih djela koja propisuje Kur’an, a ne rođenjem. Ulazak u islam nije uvjetovan vjerskim iskustvom, primanjem sakramenata ili vjerovanjem u teološke formule. "Nema drugog Boga osim Alaha; Muhamed je Božji poslanik" - izgovaranje ove vjeroispovijesti dovoljno je za obraćenje i muslimana čini muslimanom. Prihvaćaju Božju jednotu; a vjernik izriče da je Muhamed Božji prorok i time dobiva oslonac za etički život. Svako kuransko poglavlje, osim devetog, počinju formulacijom: «U ime Boga, Milostivog, Samilosnog». Muslimani svako svoje djelo trebaju započeti izgovarajući tu formulaciju.



Potrebno je za razumijevanje islamske koncepcije Boga naglasiti i kako je Bog ne samo Stvoritelj svemira nego i njegov Uzdržavatelj i njegova Konačnost u smislu kako se Bogu sve vraća. Tako musliman živi sa sviješću kako je Bog njegov Stvoritelj, Uzdržavatelj i kako će se Bogu konačno vratiti.
Važno je naglasiti i kur'ansko učenje o Božjoj Mudrosti i dominaciji Njegove volje. Vjeruju kako stalno žive u skladu s Božjom voljom sviđalo se to njima ili ne, jer Njegova volja dominira svijetom. No, On također daruje i slobodu, s ljudske točke gledišta, vjernici živi po vlastitom izboru, a u skladu s Njegovom voljom.
Čovjek stalno mora biti svjestan i činjenice da Bog sve zna te da sve djeluje i postoji u skladu s Njegovom Mudrošću (Sveznajući – Alim, Mudri - Hakim). Njegovo znanje je sveobuhvatno i ni najmanja sitnica bilo gdje u svemiru mu ne izmiče i On sve smisleno i mudro uređuje.
Potrebno je još jednom naglasiti ravnotežu koja postoji između Božje Pravičnosti i Njegove Milosti. S jedne strane stalno se naglašava  kako će Bog pravedno suditi za svako učinjeno djelo, a s druge strane se stalno potiče na pokajanje, jer je Bog Milostiv i voli one koji se kaju i voli opraštati pokajnicima.
Bog je Jedan, Apsolutan i Bezgraničan. On je Bezgranična Dobrota i Milost i Izvor sveg pozitivnog u svemiru. On je Izvor sve zbilje. Ne postoji ništa u svemiru, niti vlat trave, niti mrav koji hoda zemljom, niti bilo što u morskim dubinama, niti i najmanja praška u nebeskim visinama, a da nije poznato Bogu, i da život toga nije zaštićen i određen Božjom voljom. Čovjek živi u svijetu potpuno ovisnom o Bogu i u svakom trenutku vremena i djeliću prostora otvoren je prema transcendentnom, a to je Bog. Islam naglašava krajnju transcendentnost Boga koji je iznad svega što o njemu može biti rečeno. Pa ipak, On je čovjeku izrazito blizak kao što Kur'an kaže: «I Mi smo mu (čovjeku) bliži od vratne žile kucavice.»- L/16. Bog je čovjeku bliži nego on sam sebi. Tako će sam Bog reći: «Srce vjernika prijestolje je Svemilosnog».

Vrlo važan atribut Božje naravi je pravda. Moralni temelj svemira koji je omogućio Bog osnova je za pravedan i moralan društveni poredak. Druge vrline koje se pripisuju Bogu jesu svjetlo i vrhovništvo. Bitna tvrdnja islama je šehada: "Nema drugog Boga osim Alaha; Muhamed je Alahov poslanik." Temelj islama je korjenito jedinstvo i jednota Boga, što se na arapskom zove taivhid.


Alahova se “fizionomija” zacrtava u njegovih 99 “najljepših imena” što su ih muslimani izvukli iz Kurana. Riječ je o arapskim pridjevima – naslovima kojima oni opisuju Alaha. On sve čuje i vidi, on je Darivatelj, Oprosnik, Zaštitnik, Pomagatelj id. Alah je jedan jedincati, drugačiji od svega stvorenja. “Pridružiti” mu koje drugo stvoreno biće, neoprostiv je zločin. Alah je “Nevidljivi” (Kur 57, 3), ipak on je blizak čovjeku, “bliži od vratne žile kucavice” (Kur 50, 16). Njegova nazočnost okružuje čovjeka. Alah je svemoćan, što hoće stvara snagom svoje Riječi. Tako je Alah stvorio nebo i zemlju. Stvoreni svemir i prirodne pojave u isto su vrijeme znakovi koji bi morali čovjeka dovesti da spozna da je Svoritelj - Jedini, Svemogući, Darežljivi.
I ljudi su stvoreni od Alaha. Stvarajući svako biće, Alah mu priopćuje zapovijed koja upravlja njegovim djelovanjem. Na Dan suda svako će biće odgovarati za taj primljeni nalog. Alah šalje knjige čovjeku koje mu zacrtavaju put kojim mu je ići u ovom životu.

GLAS KATOLIKA

Iako je Bog Stvoritelj svega, u islamu nije nazvan Ocem ili Majkom (oboje pretpostavlja odnos) niti u Bogu ima išta trojstvenoga (što bi uključivalo veći broj bogova). Prvenstveni Božji atribut je milosrđe. On je Stvoritelj i Podržavatelj svijeta i svemira, on je Sveznajući i Rasuditelj dobra i zla, Sudac svih ljudi na Dan posljednji.

Kršćani i muslimani jednako smatraju da je Bog u povijesti dao inicijativu i govorio ljudima i otkrio im mnoge istine o svojoj vlastitoj Tajni. Jedni i drugi smatramo da smo sretni korisnici “dara riječi”. Razlika je u različitom pristupu posljednjem utvrđenju Riječi koju Bog upućuje. Za muslimane, radi se o samom Kuranu. Mi smatramo kako Božja Riječ ulazi u svijet “u punini vremena”, ne u obliku rukopisa nego u osobi Isusa Krista, otkrivenju Oca i prisustvu Boga među ljudima. Na planu svog religioznog iskustva muslimani smatraju kako je Božja Riječ “načinila savršenu Knjigu”, a to je Kur'an, dok katolici vjeruju da je Božja Riječ “postala čovjek, i to savršen čovjek” u osobi Isusa Krista. Zajedničko nam je poštovanje Božje Riječi i razmišljanje o njoj kako bi joj se bolje pokorili.

Uspoređujući govor o Bogu u židovstvu, islamu i kršćanstvu, bitna razlika je u tome što kršćanstvo propovijeda Boga koji je ljubav i koji se utjelovljuje u povijesti i u ljudskoj naravi. Znamo da o Bogu možemo samo tepati: “O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Božjega! Kako su nedokučive njegove odluke, i kako neistraživi njegovi putovi! Tko je naime upoznao Gospodnju misao? Tko li mu je bio savjetnik? (Rim 11, 33-34). Ali, zahvaljujući onome što nam je sam Isus rekao, znamo da “u početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga – i Riječ bijaše Bog” (Iv 1, 1), kao što znamo “da je Riječ tijelom postala” (Iv 1, 14), “a svima koji ga primiše dade vlast da postanu djeca Božja” (Iv 1, 12)







Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.azrefs.org 2016
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə