Pravilnik o strogo zašTIĆenim vrstama




Yüklə 4.43 Mb.
səhifə1/18
tarix25.04.2016
ölçüsü4.43 Mb.
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   18
Na temelju članka 151. stavka 2. i 3. te članka 85. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/2013), ministar zaštite okoliša i prirode donosi


PRAVILNIK O STROGO ZAŠTIĆENIM VRSTAMA

(„Narodne novine“, broj 144/13)

Članak 1.

Ovim se pravilnikom proglašavaju strogo zaštićene vrste, propisuje se detaljni sadržaj zahtjeva za izdavanje dopuštenja za odstupanja od strogih mjera zaštite, postupanje s mrtvim ili ozlijeđenim primjercima strogo zaštićenih vrsta, sadržaj, način izrade i postupak donošenja plana upravljanja strogo zaštićenim vrstama s akcijskim planom, dodatna pravila označavanja strogo zaštićenih životinja, iznimke od propisanih načina označavanja te postupanje u slučaju oštećenja ili gubitka izvorne oznake strogo zaštićene životinje.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:

– Prilog II i IV. Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22.07.1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.)(u daljnjem tekstu: Direktiva o staništima),

– Prilog I. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.).

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode,

2. Zakon je Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/2013),

3. participativni pristup je pristup koji podrazumijeva uključivanje svih ključnih dionika i zajedno s njima razrađivanje i definiranje ključnih problema, ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti,

4. razvojni oblik je svaki oblik u kojem se životinje, biljke, alge, gljive i lišajevi pojavljuju tijekom svog životnog ciklusa.

(2) Ostali pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju jednako značenje kao pojmovi definirani Zakonom.


Članak 4.

(1) Strogo zaštićenim vrstama proglašavaju se vrste navedene u Prilogu I. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: strogo zaštićene vrste).

(2) Strogo zaštićene vrste u Prilogu I. navode se nazivom reda, porodice i vrste, odnosno podvrste, i to znanstvenim i hrvatskim nazivom. Uz svaku vrstu navode se i kriteriji za uvrštavanje na popis ovisno o ugroženosti, međunarodnom sporazumu kojim je to određeno te ovisno da li se radi o endemu, uz gdje je to potrebno, dodatne napomene.

(3) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na žive i mrtve jedinke strogo zaštićenih vrsta iz Priloga I. ovoga Pravilnika, u svim njihovim razvojnim oblicima.

Članak 5.

(1) Zahtjev za izdavanjem dopuštenja za provođenje radnji iz članka 155. stavka 2. i dopuštenja za iznimnu uporabu sredstava iz članka 66. stavaka 1. i 2. Zakona dostavlja se Ministarstvu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu koji se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, pored podataka propisanih člankom 156. stavkom 1. Zakona, sadrži i podatke o:

1) podnositelju zahtjeva i/ili provoditelju aktivnosti i to:

– za pravnu osobu i fizičku osobu obrtnika, odnosno osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost: naziv i sjedište tvrtke, obrta, odnosno samostalne djelatnosti, OIB, ime i prezime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,

– za fizičku osobu: ime i prezime, adresu i OIB, broj telefona i/ili adresu elektroničke pošte;

2) strogo zaštićenoj vrsti za koju se traži dopuštenje (znanstveni i hrvatski naziv vrste, podvrste ili više taksonomske skupine);

3) radnji iz članka 153. stavaka 1., 2. i/ili 3. Zakona za koju se traži dopuštenje;

4) razlogu iz članka 155. stavka 2. Zakona zbog kojeg se traži dopuštenje;

5) nužnosti i opravdanosti provođenja planirane metode, radnje i aktivnosti te nepostojanja drugih pogodnih mogućnosti s obrazloženjem;

6) iznimnom korištenju zabranjenih sredstava za hvatanje i/ili ubijanje iz članka 66. stavaka 1. i 2. Zakona;

7) planiranom/maksimalnom broju utjecanih jedinki strogo zaštićene vrste, njihovih dijelova i/ili razvojnih stadija, na koje će se primijeniti radnja iz članka 153. stavaka 1., 2. i/ili 3. Zakona, odnosno obrazloženje, u slučaju korištenja neselektivnih metoda hvatanja, kad nije moguće predvidjeti broj utjecanih jedinki.


Članak 6.

(1) O provedenoj radnji sa strogo zaštićenom vrstom iz članka 5. ovoga Pravilnika podnosi se izvješće Ministarstvu.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu koji se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o:

– rješenju Ministarstva kojim je dopušteno provođenje zabranjene radnje (KLASA, URBROJ i datum izdavanja),

– nositelju dopuštenja, izrađivaču Izvješća i provoditeljima aktivnosti,

– strogo zaštićenoj vrsti (znanstveni i hrvatski naziv vrste ili podvrste, odnosno više taksonomske skupine u slučaju da nije moguće odrediti vrstu u trenutku predaje Izvješća) i broju utjecanih jedinki, odnosno njihovih dijelova i/ili razvojnih stadija,

– realiziranim aktivnostima (opis provedene aktivnosti, lokacija obavljanja aktivnosti, datum provedbe aktivnosti, korištena sredstva).

Članak 7.

(1) Postupanje s mrtvim, ozlijeđenim ili bolesnim strogo zaštićenim životinjama uređeno je Sustavom za dojavu i praćenje kojeg uspostavlja i vodi Državni zavod za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod), osim za vrste koje su u Prilogu I. ovoga Pravilnika u stupcu »Napomena« označene slovom »L«.

(2) U okviru Sustava za dojavu i praćenje Zavod priprema protokole za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska mrtvih, ozlijeđenih ili bolesnih strogo zaštićenih životinja za pojedine vrste ili skupine vrsta.

(3) Protokoli iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se na internetskoj stranici Ministarstva i Zavoda.

(4) Zavod izrađuje i na svojoj internetskoj stranici objavljuje obrazac za dojavu pronalaska mrtvih, ozlijeđenih ili bolesnih strogo zaštićenih životinja, koji nalazniku omogućava upis sljedećih podataka:

– naziv strogo zaštićene životinje (znanstveni ili hrvatski naziv vrste) ili detaljan opis,

– vrijeme nalaza,

– mjesto nalaza,

– način nalaza,

– stanje životinje,

– nalaznik,

– oznaka životinje, ako je vidljiva

– postupanje sa životinjom.

(5) Nalaznik je dužan Zavodu dojaviti pronalazak mrtve, ozlijeđene ili bolesne strogo zaštićene životinje putem obrasca za dojavu ili telefonski u roku od 24 sata od trenutka pronalaska.

Članak 8.

(1) Plan upravljanja strogo zaštićenom vrstom s akcijskim planom (u daljnjem tekstu: Plan upravljanja) donosi Ministarstvo.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka planove upravljanja, odnosno planove gospodarenja za strogo zaštićene vrste za koje u Prilogu I. ovoga Pravilnika postoji napomena da se njima upravlja sukladno posebnom propisu, usvaja i provodi nadležno središnje tijelo državne uprave.

(3) Plan upravljanja donosi se prvenstveno za vrste za koje postoji vjerojatnost značajnog antropogenog ili drugog utjecaja koji zahtijevaju poduzimanje mjera i aktivnosti u svrhu ublažavanja tog utjecaja.

(4) Prijedlog plana upravljanja izrađuje Zavod, osim u slučaju kad se radi o planovima upravljanja iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(5) Pri izradi Plana upravljanja Zavod se rukovodi participativnim pristupom.

(6) Plan upravljanja obvezno sadrži sljedeća poglavlja:

– Sažetak,

– Uvod s opisom načina izrade,

– Opis i biologija vrste,

– Stanje populacije i staništa,

– Ugroženost,

– Zaštita vrste: mehanizmi i kapaciteti,

– Ocjena provedbe Plana,

– Vizija, opći cilj i specifični ciljevi,

Detaljni akcijski plan,

– Provedba, nadzor i revizija Plana,

– Literatura i prilozi.

Članak 9.

(1) Žive jedinke strogo zaštićenih vrsta životinja iz skupine kralježnjaka iz Priloga I. ovoga Pravilnika, označavaju se na način propisan člankom 85. Zakona.

(2) Iznimno, ako životinju iz stavka 1. ovoga članka nije moguće propisno označiti zbog nekog trenutnog opravdanog razloga, Ministarstvo može dati suglasnost za označavanje nekom drugom jedinstvenom oznakom koja će osigurati utvrđivanje identiteta životinje.

(3) Kada okolnosti iz stavka 2. ovoga članka prestanu, predmetnu životinju potrebno je označiti na način propisan člankom 85. Zakona.

(4) Ako životinju nije moguće označiti oznakom koja će osigurati utvrđivanje identiteta, Ministarstvo može odobriti uzimanje i pohranu uzorka krvi ili drugog tkiva životinje, radi provedbe molekularne i genetske analize.

(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, obveza označavanja mikročipom ne odnosi se na:

– jedinke kornjača čiji je donji ravni dio oklopa (plastron) kraći od 100 mm,

– životinje koje su lakše od 200 grama ili one koje nisu dosegle tu težinu.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, obveza označavanja ne odnosi se na:

– životinje koje se privremeno drže u oporavilištima za divlje životinje, a koje se po liječenju i oporavku namjerava pustiti natrag u prirodu,

– životinje uzete iz prirode u svrhu istraživanja.

(7) Ako je izvorna oznaka oštećena, izgubljena ili narušava zdravstveno stanje životinje, vlasnik životinje dužan je zatražiti od Ministarstva suglasnost za uklanjanje stare oznake i ponovno označavanje životinje. Ministarstvo izdaje suglasnost ako utvrdi identitet životinje.

Članak 10.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (»Narodne novine«, broj 99/2009), osim Priloga III. toga Pravilnika koji prestaje važiti danom stupanja na snagu pravilnika o mjerama upravljanja i zaštite te uvjetima korištenja zavičajnih divljih vrsta.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka popis zaštićenih vrsta iz Priloga III. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (»Narodne novine«, broj 99/2009) koje se proglašavaju strogo zaštićenim vrstama temeljem odredbi ovoga Pravilnika prestaje važiti danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika.


Članak 11.

Prilog I. u kojem su navedene strogo zaštićene vrste tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.


PRILOG I

STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE





ANIMALIA – ŽIVOTINJE

CHORDATA – SVITKOVCI

MAMMALIA – SISAVCI

RED

PORODICA

VRSTA – znanstveni naziv

VRSTA – hrvatski naziv

KRITERIJ UVRŠTENJA NA POPIS

NAPOMENA

UGROŽENOST

MEĐUNARODNI SPORAZUMI / EU ZAKONODAVSTVO

ENDEM




Carnivora

Canidae

Canis lupus Linnaeus, 1758

vuk

 

BE2, DS4

 

 




Felidae

Felis silvestris Schreber, 1777

divlja mačka

 

BE2, DS4

 

L







Lynx lynx (Linnaeus, 1758)

ris

CR

DS4

 

 




Mustelidae

Lutra lutra (Linnaeus, 1758)

vidra

DD 

BE2, DS4

 

 







Mustela lutreola (Linnaeus, 1761)

europska vidrica

RE 

BE2, DS4

 

 




Phocidae

Monachus monachus (Hermann, 1779)

sredozemna medvjedica

RE 

BA2, BE2, BO1, DS4

 

 




Ursidae

Ursus arctosLinnaeus, 1758

smeđi medvjed

 

BE2, DS4

 

L

Cetartiodactyla (1)

Balaenopteridae

Balaenoptera physalus (Linnaeus, 1758)

veliki sjeverni kit

 

BA2, BE2, BO1, DS4

 

 




Bovidae

Rupicapra rupicapra balcanica Bolkay, 1925

balkanska divokoza

 

DS4

DA

 




Delphinidae

Delphinus delphis Linnaeus, 1758

obični dupin

DD 

BA2, BE2, BO1, DS4

 

 







Globicephala melas (Traill, 1809)

bjelogrli dupin

 

BA2, BE2, DS4

 

 







Grampus griseus (Cuvier, 1812)

glavati dupin

 

BA2, BE2, DS4

 

 







Pseudorca crassidens (Owen, 1846)

crni dupin

 

BA2, BE2, DS4

 

 







Stenella coeruleoalba (Meyen, 1833)

prugasti dupin

 

BA2, BE2, DS4

 

 







Tursiops truncatus (Montagu, 1821)

dobri dupin

EN 

BA2, BE2, DS4

 

 




Physeteridae

Physeter macrocephalus Linnaeus, 1758

ulješura

 

BA2, BE2, BO1, DS4

 

 




Ziphiidae

Ziphius cavirostris Cuvier, 1823

krupnozubi dupin

 

BA2, BE2, DS4

 

 




i sve ostale vrste kitova (Cetacea) koje se prirodno pojave u Jadranskom moru

DS4

 

 

Chiroptera (2)

Molossidae

Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814)

sredozemni slobodnorepac

 

BE2, DS4

 

 




Rhinolophidae

Rhinolophus blasii Peters, 1866

Blazijev potkovnjak

VU 

BE2, DS4

 

 







Rhinolophus euryale Blasius, 1853

južni potkovnjak

VU 

BE2, DS4

 

 







Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774)

veliki potkovnjak

 

BE2, DS4

 

 







Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800)

mali potkovnjak

 

BE2, DS4

 

 







Rhinolophus mehelyi Matschie, 1901

Meheljev potkovnjak

RE 

BE2, DS4

 

 




Vespertilionidae

Barbastella barbastellus (Schreber, 1774)

širokouhi mračnjak

DD 

BE2, DS4

 

 







Eptesicus nilssonii (Keyserling & Blasius, 1839)

sjeverni noćnjak

 

BE2, DS4

 

 







Eptesicus serotinus (Schreber, 1774)

kasni noćnjak

 

BE2, DS4

 

 







Hypsugo savii (Bonaparte, 1837)

primorski šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817)

dugokrili pršnjak

EN 

BE2, DS4

 

 







Myotis alcathoe Helversen & Heller, 2001

mali brkati šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Myotis aurascens Kuzyakin, 1935

primorski brkati šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817)

velikouhi šišmiš

VU 

BE2, DS4

 

 







Myotis blythii (Tomes, 1857)

oštrouhi šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Myotis brandtii (Eversmann, 1845)

Brandtov šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Myotis capaccinii (Bonaparte, 1837)

dugonogi šišmiš

EN 

BE2, DS4

 

 







Myotis dasycneme (Boie, 1825)

močvarni šišmiš

DD 

BE2, DS4

 

 







Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)

riječni šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Myotis emarginatus (E. Geoffroy, 1806)

riđi šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Myotis myotis (Borkhausen, 1797)

veliki šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Myotis mystacinus (Kuhl, 1817)

brkati šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Myotis nattereri (Kuhl, 1817)

resasti šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Nyctalus lasiopterus (Schreber, 1780)

veliki večernjak

DD 

BE2, DS4

 

 







Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817)

mali večernjak

 

BE2, DS4

 

 







Nyctalus noctula (Schreber, 1774)

rani večernjak

 

BE2, DS4

 

 







Pipistrellus kuhlii (Kuhl, 1817)

bjelorubi šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Pipistrellus nathusii (Keyserling & Blasius, 1839)

mali šumski šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Pipistrellus pipistrellus (Schreber, 1774)

patuljasti šišmiš

 

DS4

 

 







Pipistrellus pygmaeus (Leach, 1825)

patuljasti močvarni šišmiš

 

BE2, DS4

 

 







Plecotus austriacus (Fischer, 1829)

sivi dugoušan

EN

BE2, DS4

 

 







Plecotus auritus (Linnaeus, 1758)

smeđi dugoušan

 

BE2, DS4

 

 







Plecotus kolombatovici Đulić, 1980

Kolombatovićev dugoušan

DD

BE2, DS4

 

 







Plecotus macrobullaris Kuzyakin, 1965

gorski dugoušan

DD 

BE2, DS4

 

 







Vespertilio murinus Linnaeus, 1758

dvobojni šišmiš

 

BE2, DS4

 

 




i sve ostale vrste šišmiša (Chiroptera) koje se prirodno pojave na teritoriju RH

BE2, DS4

 

 

Eulipotyphla

Talpidae

Talpa europaea Linnaeus, 1758

krtica

EN *

 

 

samo populacija otoka Cresa, koja je i jedina ugrožena (*)

Rodentia

Castoridae

Castor fiber Linnaeus, 1758

dabar

 

DS4

 

L




Cricetidae

Cricetus cricetus (Linnaeus, 1758)

hrčak

 

BE2, DS4

 

 







Dinaromys bogdanovi (Martino, 1922)

dinarski voluhar

DD 

DS4

DA

 




Gliridae

Dryomys nitedula (Pallas, 1778)

gorski puh

 

DS4

 

 







Muscardinus avellanarius (Linnaeus, 1758)

puh orašar

 

DS4

 

 




Spalacidae

Spalax leucodon Nordmann, 1840

sljepaš

RE 

 

 

 




Sciuridae

Spermophilus citellus (Linnaeus, 1766)

tekunica

RE 

BE2, DS4

 

 

AVES – PTICE

Accipitriformes

Accipitridae

Accipiter brevipes (Severtsov, 1850)

kratkoprsti kobac

gnijezdeća populacija (CR)

BE2, čl. 5. DP

 

 







Accipiter gentilis (Linnaeus, 1758)

jastreb

gnijezdeća populacija (LC)

BE2, čl. 5. DP

 

 







Accipiter nisus (Linnaeus, 1758)

kobac

 

BE2, čl. 5. DP

 

 
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   18


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.azrefs.org 2016
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə